Pevanje uz gusle na Uneskovoj Reprezentativnoj listi nematerijalnog kulturnog nasleđa

13. заседање Међувладиног комитета за нематеријално културно наслеђе
13. заседање Међувладиног комитета за нематеријално културно наслеђе
13. заседање Међувладиног комитета за нематеријално културно наслеђе

Pevanje uz gusle, deo nemateriajlnog kulturnog nasleđa Srbije, upisano je 29. novembra 2018. godine na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva. Odluku o upisu guslanja doneo je Uneskov Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na svom 13. redovnom zasedanju koje je održano na Mauricijusu od 26. novembra do 2. decembra.  

Nominacijski dosije, koji je odlukom Nacionalnog komiteta upućen u proceduru usvajanja u martu 2017. godine, pripremio je Centar za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije pri Etnografskom muzeju u Beogradu, u saradnji sa Muzikološkim institutom SANU i uz podršku Saveza guslara Srbije, guslarskih udruženja, pojedinaca, lokalnih samouprava, institucija, nevladinih organizacija i stručnih udruženja.

U ime stručnog tima za izradu nominacije, članovima Komiteta obratila se Danijela Filipović iz Centra za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije pri Etnografskom muzeju u Beogradu, koja je predstavljala Republiku Srbiju na 13. zasedanju Uneskovog Međuvladinog komiteta, iskazavši zadovoljstvo što je Srbija zabeležila upis još jednog elementa na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva. Ona se zahvalila nosiocima, predlagačima i svima koji su podržali predlog koji je uspešno prošao sve faze ocenjivanja. Podsećajući da nematerijalno kulturno nasleđe pruža osećaj identiteta njegovim nosiocima, kao i da može biti deo zajedničkog nasleđa različitih zajednica, pozvala je i druge zainteresovana zajednice da se pridruže nominaciji.  

Pevanje uz gusle, solističko pevanje narodnih epskih pesama u desetercu, upisano je u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa 2012. godine i čini deo „živog nasleđa“ Srbije koje se prenosi s generacije na generaciju, kao veoma važno obeležje identiteta nosilaca - guslara i guslarki, ali i zajednice. Guslanje, kao arhaična forma narodne umetnosti koja promoviše najviše etičke vrednosti, važnost porodičnih odnosa i homogenosti zajednice, predstavlja spoj istorijskog pamćenja kolektiva i tradicionalne muzičke veštine. Pevanje uz gusle je prisutno na teritoriji Srbije, kao deo izvođačkih umetnosti i usmene tradicije.

Pevanje uz gusle je, posle porodične slave (2014) i tradicionalne narodne igre kolo (2017), treći upis Republike Srbije na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva.

Fotografije: Dokumentacija Centra za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije